IZUMI DO KOJIH SMO DOŠLI SLUČAJNO

U svijetu nauke je sve nepredvidljivo. Nekada smo ubijeđeni da smo na dobrom putu, da sve radimo kako treba i da je uspjeh zagarantovan, a onda – BUM! Ne desi se ništa, ne uspijemo, odustanemo… Sa druge strane, nekada sasvim slučajno dođemo do pronalazaka koji će promijeniti svijet. Evo nekoliko takvih primjera:

Penicilin Aleksandar Fleming, umoran od laboratorijskog rada i istraživanja stafilokoke, uzeo je godišnji odmor. Mjesec dana kasnije zatekao je u laboratoriji zanimljiv prizor – na uzorcima koje je ostavio uhvatile su se gljivice koje su ubile bakterije. Tako je slučajno došao do jednog od najvećih dostignuća medicine.

Mikrotalasna pećnica – Ovaj koristan izum nastao je zahvlaljujući čokoladi gladnog naučnika. Perci Spenser je jednog sasvim običnog dana na poslu prolazeći pored magnetrona primijetio da mu se čokoladica u džepu istopila. Nakon još nekoliko sličnih eksperimenata, olakšao je život mnogom ljudima izumevši mikrotalasnu peć.

Teflon – Naučnik Roj Planket je pokušavao da unaprijedi frižidere, no to mu nije išlo za rukom. Umjesto željenih rezultata dobio je materijal izuzetno otporan na visoke temperature (teflon). Deceniju kasnije, nakon niza eksperimenata, teflon se počeo koristiti na način na koji to činimo i danas.

Vulkanizirana guma – Guma je 30-ih godina prošlog vijeka bila izuzetno popularna za izradu vodootpornih cipela i čizama. Ipak, naučnici su bili nezadovoljni njenom neotpornošću na ekstremno visoke i niske temperature. Njen pronalazač je uporno pokušavao da nadomjesti nedostatke gume. Jednom prilikom mu je guma slučajno upala u vruć kotao i desilo se upravo ono što je želio.

Coca-cola – Džon Pemberton nije bio biznismen niti je se htio obogatiti svojim izumom. On je bio samo farmaceut sa željom da se uspješno riješi glavobolje. Taj lijek je pravio od listova koke i sjemenjem kole. Njegov asistent je lijek slučajno pomiješao sa gaziranom vodom i dobio prvu Coca-colu na svijetu. Džon nije ni slutio koliki će uspjeh doživjeti njegov izum, a nije ni poživio dovoljno da tome posvedoči.

Ovi biseri istorije i nauke nam dokazuju da velike stvari mogu nastati ni iz čega- grešaka, pogrešnih pretpostavki, zabave ili jednostavno radoznalosti. Svaka je zamisao vrijedna testiranja i eksperimentisanja. Možda nećemo otkriti neki novi „penicilin“ i svojim otkrićem okrenuti svijet za 360 stepeni, a možda i hoćemo. Ko to zna? Vrijedi pokušati.

Close Menu