Arduino

Šta je arduino?

Arduino je mikrokontrolerska platforma razvijena u Italiji 2005. godine. Arduino predstavlja ploču veličine kreditne kartice sa ulaznim i izlaznim pinovima koja može spojiti različite elektronske komponente pomoću žice, otpornika, LED dioda, motora, ventilatora, zvučnika, senzora itd… Ploča se može programirati da proizvodi izlaze zasnovane na ulazima. Arduino jeste mikrokontroler sa jednom pločom. Možete „reći“ svojoj tabli šta da radi slanjem skupa instrukcija mikrokontroleru na ploči.

Kako je arduino nastao?

U 2003, studenti na Institutu za interaktivni dizajn u Ivrei, u Italiji, koristili su nešto što se zove „BASIC Stamp microcontroller“ kao dio njihovih studija elektronike. Nažalost, to je bila izuzetno skupa oprema (oko $100 po komadu), što je dovelo do toga da student Hernando Barragen počne da radi na usavršavanju jeftinije alternative u okviru svog magistarskog rada. Alternativa na kojoj je Hernando radio zvala se „Viring“. Kasnije te godine, Barragenov mentor, Massimo Banzi, razvija Berragenovu ideju gdje Viring platformu usmjerava u drugom pravcu i naziva je Arduino. I Arduino i Viring postoji do danas, iako Viring nije ažuriran od 2014. godine. Arduino je, prije svega, nastao kao jednostavan alat za brzo i jeftino pravljenje prototipa, namijenjeno studentima bez iskustva u elektronici i programiranju.

 

Ko-osnivač Massimo Banzi je radio studiju na temu inženjerstva i elektrike, ali je on zapravo odustao od fakulteta jer kako kaže: „veoma je dosadno studirati, radim na nečemu mnogo zanimljivijem van fakulteta“

 

Godinama unazad Arduino je bio „mozak“ hiljada projekata, od svakodnevnih objekata do veoma složenih naučnih instrumenata. Samo do 2015. godine postojalo je više od 1.2 miliona Arduino ploča, ne računajući brojne duplikate i replike kojih je bilo preko 300 000 samo do 2011. godine.

Zašto baš Arduino?

Arduino nudi jednostavno, jasno programsko okruženje. Pored toga Arduino predstavlja i prilično povoljnu varijantu jer su arduino ploče relativno jeftine u poređenju sa drugim platformama mikrokontrolera. Najjeftinija verzija Arduino modula može se čak sastaviti ručno. Arduino programiranje je omogućeno na više platformi što dodatno olakšava rad (Arduino softver (IDE) radi na operativnim sistemima Windows, Macintosh OSX i Linux).

Ako se i dalje pitate „Zašto baš Arduino?“…

Arduino: je platforma otvorenog koda, jednostavna i bezbjedna za korišćenje, moguće je nabaviti po povoljnoj cijeni, ima široku mogućnost primjene, odlična podrška zajednice, dostupan je veliki broj primjera i projekata online, pristupačno, omogućava da korisnici osjete vizuelne i audio efekte napisanih aplikacija.

Šta Arduino znači?

Još jedna zanimljivost koja je vezana za Arduino jeste i porijeklo samog naziva „Arduino“. Tokom početne faze projekta, prije nego što je uopšte izdvojen od projekta Viring, osnivači su se često sastajali u kafiću u Ivrei, po imenu „Bar di Re Arduino“. Kafić je dobio naziv po plemiću koji je vladao kao italijanski kralj u periodu od 1002. do 1014. godine. Tako je u ime ovog mjesta okupljanja projekat dobio ime Arduino.

Različiti modeli Arduina

Arduino je zaštićeni naziv koji se odnosi samo na službene ploče koje proizvodi kompanija Arduino. Ali postoji mnogo varijeteta kao što je Freeduino. Čak i pod zvaničnim Arduino brendom postoji na desetine ploča: Arduino Uno, Arduino Mega, Arduino Micro… Razlika je u: radnom naponu, CPU, ograničenju RAM-a, Tipovima USB portova… Sve Arduino ploče su potpuno otvorenog koda, što korisnicima daje prostora i omogućava im da ih samostalno grade i na kraju prilagode svojim potrebama. Svaki od ovih ima jedinstvenu svrhu, a izbor se vrši na osnovu onoga što želite da napravite

WhatsApp Image 2021-09-23 at 17.09.42

Šta mogu napraviti?

Preostaje veoma važno pitanje, a to je „Šta JA mogu napraviti?“.

Zahvaljujući jednostavnosti i pristupačnosti, Arduino je korišćen u hiljadama različitih projekata i aplikacija. Arduino softver je prilagođen kako za napredne korisnike, tako i za početnike. Ljudi su koristili Arduino za stvaranje, sviranje muzike, čak i do tačke da se Arduino programiranje koristilo za stvaranje biljke koja pjeva na dodir. Arduino je korišten i za oplemenjivanje domova: otvarače za garažna vrata, kućne sigurnosne alarme, ali i automatske hranilice za kućne ljubimce… Profesori i učenici koriste Arduino za izradu jeftinih naučnih instrumenata, za dokazivanje principa hemije i fizike ili za uvod u svijet programiranja i robotike. Ukoliko želite da napredujete možete čak napraviti sopstvenog robota.

Arduino je bio inspiracija za bezbroj mladih „proizvođača“ da nastave inženjersku karijeru, od kojih su neki pokrenuli sopstveni posao, iako veliki broj mladih ljudi nije imao dodirnih tačaka sa programiranjem do tog trenutka. Kada shvatite kako funkcioniše sam koncept i rad na Arduino pločama, preostaje samo da svoju kreativnost sprovedete u djelo.

Koje jezike možemo koristiti pri Arduino programiranju?

Kako bi Arduino ploči “naredili” šta i kako da radi potrebni su programski jezici. Službeni Arduino jezik je pojednostavljeni derivat C/C++, pa ukoliko imaš iskustva u tome jedan korak si već prešao/la. Ali dostupni su i drugi programski jezici kao što su C#, Python, i par vizuelno skriptovanih jezika koji su odlični ukoliko se prvi put susrećete sa ovakvim programiranjem.

Arduino vs Raspberry PI?

Arduino i Raspberry Pi su često pominjani zajedno, ali oni nisu ista stvar niti služe istoj svrsi. Dok je Arduino microcontroller, Raspberry Pi je microcomputer – to znači da Raspberry Pi može uraditi mnogo više nego Arduino, ali je zbog toga i mnogo kompleksniji. Uopšteno, Arduino se koristi za elektrotehničke projekte (primjer- kutija za zaključavanje koja se otvara na dodir), dok se Raspberry Pi koristi za projekte koji su usmjereni na softver (primjer- pokretanje medijskog servera).

Close Menu